1851 - Kemp, H. T. He Pukapuka Ako.. i nga Ritenga Pai.. o te Moni - UPOKO I. Ko nga tikanga o te Taonga nei o TE MONI, p 13-16

       
E N Z B       
       Home   |  Browse  |  Search  |  Variant Spellings  |  Links  |  EPUB Downloads
Feedback  |  Conditions of Use      
  1851 - Kemp, H. T. He Pukapuka Ako.. i nga Ritenga Pai.. o te Moni - UPOKO I. Ko nga tikanga o te Taonga nei o TE MONI, p 13-16
 
Previous section | Next section      

UPOKO I. Ko nga tikanga o te Taonga nei o TE MONI.

[Image of page 13]

UPOKO I.

Ko nga tikanga o te Taonga nei o TE MONI.

Koia ano, ka tahi ano te taonga pai he Moni! He inati to taonga nei te moni! Mehemea kaua te Moni, ka noho raru noa iho tatou, kaore hoki e riro mai nga Rawa e hiahiatia atu ai o te Ngakau o te tangata--Inahoki, mei kaua te Moni hei takawaenga, e hara i kiia ai, he raru te raru o te tokomaha o te Pakeha, Waihoki, akuanei tatou kite ai, ina whakaritea taua kupu nei ki te tetehi mea noa ake nei--me whakarite pea ki te Kai Hanga Hu--koiano, tona taonga to te Kai Hanga Hu, he Hu ano--kati ano tona taonga tupu ake, he Hu--ko ona Moni he Hu--koia hoki--mei kaua te Moni, tena ia me ana tamariki e mate noa iho i te Kai Kore--nei ra, na te Moni--ka riro he kai--ka ora hoki ana tamariki; Tenakoa ianei, me whakarite marie te kupu nei;

Akuanei pea ko te kai Hanga Hu, ka tae ki ona Hu,ka kawe, ka haere ki te Kai Hanga Taro, ka tono ki te Taro

[Image of page 14]

kia homai mana, kia hoatu ko nga Hu hei utu mo te Taro--akuanei--te kianga mai o te Kai Hanga Taro, he Hu ano ona--kahore ona pai ki te Hu, engari, tana i pai ai, he Potae--heoti, ka whakaro te Kai Hanga Hu, me pewhea ra--me haere pea, me kimi, i nga Kai hanga Potae, kia tangohia mai ko te Potae hei utu mo aku Hu--ko te Potae ina riro mai, me kawe akuanei ki te Kai Hanga Taro, kia riro mai ai he Taro kia ora ai aku tamariki, aue,--te raru mo te tangata! mate ana i te kopikopikonga noatanga ki te kimi kai ma nga tamariki, wahi iti hoki ekore e riro mai.

Na te Moni ianei ka kore he raru--ekore hoki te taonga e takoto i te tangata whai-Moni--haere kau te taonga i tenei Hanga i te Moni--ahakoa Mea, haere ana ia ka riro--Inahoki, ekore te kanohi o te Kai Hanga Taro e hoki te titiro ki te Moni, he tuku noa mai i nga Taro, na te mea, kei te mohio tona ngakau, tena e riro te hoko ki te Moni te tini o nga taonga--e riro te Hu, e riro te Potae, e riro te aha, te tini noa iho o te Taonga, no roto--no enei whakapaparanga i mohiotia ai nga mahi raweke a to Moni--tena i mua, i he noa iho te Manawa o te Tangata i te kawenga haeretanga i ona taonga tupu ake, ki tera atu, hohoko ai; ko te tangata i pai ki te Hu--i pai, ko te tangata i kore, raru noa iho i te korenga o te Moni--nei ra, na te Moni ka ora te ngakau o te tangata:

Kua kiia mai e te Karaipiture--kia kaua tatou e aroha ki te Moni; Koiano, he he ano to te tangata, ina tukua whakareretia atu ona whakaro me tona ngakau ki runga o te Moni, kaore haunga ki te Moni anake, ki te tini noa iho o te taonga, o tenei Ao, inahoki, ko ta tenei tangata e pai ai, he Kai mo tana waha kia nui, kia reka; ko ta tera i pai ai, he Kahu mona kia tini, kia mahana ai, kia atahua ai te titiro e te tokomaha o te tangata--Engaro,

[Image of page 15]

ma konei, ma aua taonga nei ka riro ke ai nga whakaro, ka mahue ko te Atua, ka riro katoa ki te Ao--no konei te kupu a to tatou Ariki a Ihu Karaiti i puta mai ai, kia whakanuia he taonga mo tatou i te Rangi, i te wahi ekore e taea atu e te Huhu e te Waikura--a ko te tetehi wahi e ako mai ana, kia wahiiti, te wahi o te ngakau e riro atu ki te Kai, ki te Inu, ki te Kahu ranei hei hipoki mo te tinana, engari, hei te Rangatiratanga o te Atua te kimihanga i te tuatahi; muri iho, ko nga mea o te Ao.

Ko tahi ano te mea, mana ka kore ai te ngakau o te tangata e ora--koia ia--ko te ngakau awekeweke tonu ki te tini o te taonga; kite kau ano i te taonga--kua puta rawa te hiahia--kahore hoki he tanga o te ngakau--he aro tonu, kia riro katoa i a ia--i tona kotahi--engari, ko te ngakau iti wahiiti nei hoki, ka tatu tona ngakau--tena hoki ia e whiwhi ki te taonga mona amua ake--ko tera, ko te tangata aweke tonu tona ngakau, ahakoa whai taonga ia--ekore e kiia he taonga, ta te mea, he ngakau apo--ko tona he-- he he nui, inahoki--kei te whakaemiemi tonu ia i nga taonga o tenei Ao, kaore hoki i te tahuri atu tetehi wahi ki te Atua; Tika rawa te kupu a Ihowa, i mea ai, kia tupato ki ta tangata ngakau apo:

Engari ko te tikanga pai mo tatou,koia ia--he whakawhetai atu ki te Atua mo nga taonga e tukua atawhaitia mai ana kia tatou--ko tana tera, he homai--ko ta tatou, ko ta te kai tango atu, he whaimahara tonu kia pai te whakaritenga i aua taonga--ko te whakaritenga pai ra tenei--ko te hunga e whiwhi ana ki te taonga--kia hoatu ratou ki nga hoa rawakore i roto i te whakaponotanga.

No konei ka kitea te painga o te Moni--makonei, ka ora ai te tangata Rawakore--ko te tini o te taonga, kahore pea i whakarawea ki aia, tena--ko te Moni, te rironga atu ano,

[Image of page 16]

tahuri tonu ia ki te hoko i nga mea i hiahia ai tona ngakau, he Taro ranei, he Wahie ranei, he Kakahu ranei, tera e riro katoa anei mea te hoko mai e te Moni--no konei, ka kitea rawatia te painga o te Moni.

I mua i te matenga o Huria i te Kai kore--i te oranga o Paora te Apotoro--ka puta te whakaro o nga tangata Kariki kia aroha atu ki nga Hoa rawakore, ki nga Akonga o te Karaiti i reira--heoti, whakaro ana ratou, ka tahi ano te hanga kino he uta atu i te Kai ki tawhiti-- Kowai i hua ai, tenei te Witi te nui nei i konei i to tatou kainga--koiano-- me pewhea--engari, me kohikohi ki te Moni ki te taonga pai--ki te taonga iti te takotoranga--koiano--huihuia ana a ratou Moni--na Paora ano i kawe--i riro ai he kai ma Nga Akonga te hoko mai ia wahi--ia wahi--i ora ai ratou i te mate kai-- na te Moni, koia tenei tikanga--te tikanga aroha, te tikanga pai i puta ai.


Previous section | Next section